Čire čačimata

Te san anda e panš natsionalne minoritetura – židevura, rom, sami, sverigefinnar vaj tornedalingar – atunči si tut zurarde čačimata pe maj but punktura.

Zakono pa natsionalne minoritetura thaj minoritetne šiba

Zakono pa natsionalne minoritetura thaj minoritetne šiba značil po skurto ke si tut kadala čačimata:

  • Sa themeske buča inkren jekh spesialno responsebilita te del protektsia thaj te zurarel čiri šib thaj kultura.
  • Šavoren si maj zuralo čačipe te zurarel peski kultura thaj peski šib.
  • Tut si čačipe te les informatsia pa o zakono khatar themeske organizatsi, maškar lende Socialstyrelsen.
  • Tela uni buča musaj e themeske organizatsi te den komunikatsia pe finlanditsko šib, meänkieli thaj samitsko šib – dikh maj but tela Čačipe te xasnis čiri šib.
  • Maj phure khaj trajin ande jekh förvaltningsområde inkrel čačipe te lel intrego vaj maj but anda pesko žutipe khatar manuš so keren kote buči khaj vorbij pe finlanditsko šib, meänkieli vaj samitsko šib. Sa kade si te avel e phurentsa khaj trajin ande kaver thana sar jekh förvaltningsområde te inkrel e komuna manušen khaj vorbin e šiba, finanditsko, jiddisch, meänkieli, romanes vaj samitsko šib.
  • Komuni si te inkren pe ande phurengo žutipe khaj si te zumavel pe te del pe žutipe pe minoritetne šiba thaj te zumavel pe te inkrel o phuro pesko kulturalno identiteto.
  • Komuni musaj te zumaven te arakhen manušen khaj si žanglipe ande minoritetne šiba kote khaj trobuj te žutij pe e phuren.
  • Žutora ande saščimasko- thaj nasvalengo žutipe si te zumaven te avel len manuš kusa žanglipe ande finlanditsko, meänkieli thaj samitsko šib kote khaj kodo trobuj.
  • Förvaltningsmyndigheter si te den e natsionalne minoriteton šajipe kade dur sar trobuj te inkren jekh partsia ande pušimata khaj azbal len thaj te inkren pe ande khetanimaske grupi ande kodol pušimata.
  • Šavorengo thaj ternengo šajipe te len prtsia ande pušimata si te zurarel pe spesialno.   
Senast uppdaterad:
Publicerad: